Metode recikliranja pneumatika se primenjuju u velikom broju zemalja. Procenjuje se da u Evropi svake godine nastaje oko 250 000 000 otpadnih pneumatika. Tokom godina se dodaju nove količine pneumatika milijardama uskladištenih ili zakopanih na deponijama, kao i nebrojenim milionima nadjenim na ilegalnim mestima, magacinima i poljanama širom sveta. Reciklaža predstavlja proces prikupljanja i obrade materijala koji bi inače bio bačen u smeće, sa ciljem stvaranja novog proizvoda. Iako deluje kao jednostavan koncept, stvarnost je malo drugačija. Posledice koje reciklaža ima na životnu sredinu, imaju ključnu ulogu u budućnosti naše planete. Krenimo od toga šta mi možemo da uradimo kako bi je zaštitili:
1. Reciklažom smanjujemo trošenje prirodnih resursa
2. Reciklažom štitimo prirodna staništa životinja i biljaka
3. Recikliranjem smanjujemo zagadjenost vode
4. Reciklaža štedi energiju
5. Manje smeća na deponijama, su samo neke od pogodnosti koje se postižu reciklažom.
Nedavna istraživanja su doprinela pronalaženju mnoštva novih proizvoda i aplikacija koji se dobijaju od recikliranih pneumatika. Upravljanje komunalnim i industrijskim otpadom tradicionalno se sastoji od sakupljanja praćeno odlaganjem. Danas je opšte prihvaćeno da se duštvo mora kretati ka opcijama koje su više okrenute ka očuvanju životne sredine. Rešenja koja tome doprinose su smanjenje nastanka otpada i povećanje količine materijala koji se može ponovo iskoristiti.